Anita Celinić
Ivana Kurtović
Ankica Čilaš
Prinosi hrvatskoj dijalektalnoj fonologiji
- Nakladnik: Književni krug Split
- Urednik: Mijo Lončarić
- 08/2010.
- 296 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789531633406
- Cijena: 18.58 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Posljednjih petnaestak godina objavljene su monografije o pojedinim narječjima i dijalektima hrvatskoga jezika, objavljenje veći broj dijalektnih rječnika, no relativno je malen broj većih radova o pojedinim jezičnim razinama.
Fonološke monografije u knjizi temelje se na istraživanju narodnih govora na terenu. Nastale su prema magistarskim radovima obranjenima od 2001. do 2003. godine, a za koje su istraživanja većim dijelom obavljena između 1999. i 2002. godine, u okviru projekta Hrvatski jezični atlas i Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Za objavljivanje neke su više, a druge manje dorađene.
Dvije su monografije posvećene štokavskima, jedna čakavskima te jedna kajkavskim govorima.
U radu "Vokalizam gornjosutlanskih govora" Anita Celinić detaljno je opisala samoglasnički sustav triju kajkavskih govora smještenih na širem području gornjega toka rijeke Sutle (Hum na Sutli, Pavlovec, Kostelsko) - području koje je, sjedne strane, zbog svoje rubnosti i neposredne blizine slovenskoga jezika, a s druge, zbog složenosti fonoloških sustava, gotovo neistraženo. Upravo je vokalizam najzahtjevnija komponenta njihove fonologije jer na specifičan način odražava i akcenatski razvoj tih govora.
Ivana Kurtović Budja u "Kopnenim čakavskim govorima u okolici Splita, Šibenika i Zadra" opisala je južnočakavske govore (Krilo-Jesenice, Kaštel Kam-belovac, Trogir, Primošten, Tribunj, Sukošan, Stani i Petrčane), koji su zanimljivi i po tome što su u kontaktu sa štokavštinom. Na kopnenom području od Zadra do Omiša južnočakavski su govori sve više pod utjecajem novoštokavskih ikavskih govora, što se vidi iz inventara i distribucije suglasnika i naglasaka. Govore s tog područja istraživali su jezikoslovci i prije, no ovo je prva monografija o njima. S obzirom na kulturne tokove ti su govori sve manje čakavski.
U radu "Ikavski štokavski govori između rijeke Krke i Neretve" Ankice Čilaš Šimpraga prikazuju se vokalizam, akcentuacija i konzonantizam govora Badnja, Perkovića, Sinja, Jabuke, Omiša, Koteza, Zaostroga, Vida i Sebišine. Oni pripadaju dijalektu koji je od svih opisanih u ovoj knjizi najbliži hrvatskome književnom jeziku. U vrijeme kad je rad napisan 2002. godine nije bilo opsežnijih studija koje bi skupno prikazivale fonologiju većega broja dalmatinskih ikavskoštokavskih govora pa je samim time postojala potreba da se to područje istraži.
U "Posavskim govorima oko Slavonskoga Broda" Željko Jozić je sinkronijskim i dijakronijskim pregledom izložio i objasnio fonološku problematiku spomenutih govora: vokalizam, konzonantizam i prozodiju. Rad se temelji na terenskom istraživanju govora petnaest sela, koji prema kriteriju refleksa praslavenskoga glasa jat čine jednu, ikavskoj ekavsku skupinu govora.
Zbog stjecaja okolnosti monografije se tek sad objavljuju. Svjesni smo daje otad prošlo skoro cijelo desetljeće te da je o nekima od opisanih područja posljednjih godina napisano više radova, no vjerujemo da su ovdje doneseni podaci vrijedni pokazatelji jezičnoga stanja u doba prijelaza iz drugoga u treće tisućljeće.
Na žalost, još uvijek pojedina područja hrvatskoga jezika nisu tako monografski obrađena. Naravno, na isti način trebalo bi obraditi i ostale jezične razine. U međuvremenu izrađen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje svezak fonoloških opisa čakavskih govora obuhvaćenih Hrvatskim jezičnim atlasom (prvi od triju, slijede kajkavski i štokavski svezak), što je rijetko ne samo u slavistici nego i svjetskom jezikoslovlju.
Mijo Lončarić, urednik
Fonološke monografije u knjizi temelje se na istraživanju narodnih govora na terenu. Nastale su prema magistarskim radovima obranjenima od 2001. do 2003. godine, a za koje su istraživanja većim dijelom obavljena između 1999. i 2002. godine, u okviru projekta Hrvatski jezični atlas i Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Za objavljivanje neke su više, a druge manje dorađene.
Dvije su monografije posvećene štokavskima, jedna čakavskima te jedna kajkavskim govorima.
U radu "Vokalizam gornjosutlanskih govora" Anita Celinić detaljno je opisala samoglasnički sustav triju kajkavskih govora smještenih na širem području gornjega toka rijeke Sutle (Hum na Sutli, Pavlovec, Kostelsko) - području koje je, sjedne strane, zbog svoje rubnosti i neposredne blizine slovenskoga jezika, a s druge, zbog složenosti fonoloških sustava, gotovo neistraženo. Upravo je vokalizam najzahtjevnija komponenta njihove fonologije jer na specifičan način odražava i akcenatski razvoj tih govora.
Ivana Kurtović Budja u "Kopnenim čakavskim govorima u okolici Splita, Šibenika i Zadra" opisala je južnočakavske govore (Krilo-Jesenice, Kaštel Kam-belovac, Trogir, Primošten, Tribunj, Sukošan, Stani i Petrčane), koji su zanimljivi i po tome što su u kontaktu sa štokavštinom. Na kopnenom području od Zadra do Omiša južnočakavski su govori sve više pod utjecajem novoštokavskih ikavskih govora, što se vidi iz inventara i distribucije suglasnika i naglasaka. Govore s tog područja istraživali su jezikoslovci i prije, no ovo je prva monografija o njima. S obzirom na kulturne tokove ti su govori sve manje čakavski.
U radu "Ikavski štokavski govori između rijeke Krke i Neretve" Ankice Čilaš Šimpraga prikazuju se vokalizam, akcentuacija i konzonantizam govora Badnja, Perkovića, Sinja, Jabuke, Omiša, Koteza, Zaostroga, Vida i Sebišine. Oni pripadaju dijalektu koji je od svih opisanih u ovoj knjizi najbliži hrvatskome književnom jeziku. U vrijeme kad je rad napisan 2002. godine nije bilo opsežnijih studija koje bi skupno prikazivale fonologiju većega broja dalmatinskih ikavskoštokavskih govora pa je samim time postojala potreba da se to područje istraži.
U "Posavskim govorima oko Slavonskoga Broda" Željko Jozić je sinkronijskim i dijakronijskim pregledom izložio i objasnio fonološku problematiku spomenutih govora: vokalizam, konzonantizam i prozodiju. Rad se temelji na terenskom istraživanju govora petnaest sela, koji prema kriteriju refleksa praslavenskoga glasa jat čine jednu, ikavskoj ekavsku skupinu govora.
Zbog stjecaja okolnosti monografije se tek sad objavljuju. Svjesni smo daje otad prošlo skoro cijelo desetljeće te da je o nekima od opisanih područja posljednjih godina napisano više radova, no vjerujemo da su ovdje doneseni podaci vrijedni pokazatelji jezičnoga stanja u doba prijelaza iz drugoga u treće tisućljeće.
Na žalost, još uvijek pojedina područja hrvatskoga jezika nisu tako monografski obrađena. Naravno, na isti način trebalo bi obraditi i ostale jezične razine. U međuvremenu izrađen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje svezak fonoloških opisa čakavskih govora obuhvaćenih Hrvatskim jezičnim atlasom (prvi od triju, slijede kajkavski i štokavski svezak), što je rijetko ne samo u slavistici nego i svjetskom jezikoslovlju.
Mijo Lončarić, urednik
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
