Održivi razvoj je danas jedan od najprisutnijih pojmova u znanosti, medijima i civilnom društvu, a opet je često nepoznanica kako održivost primijeniti u stvarnosti. Stoga krećemo u potragu za održivim razvojem, za realnim i praktičnim alatima i znanjima, tehnologijama i modelima koji u ovome trenutku mogu biti najbolji reprezentanti ekološke održivosti i socijalne pravde.

Pomoću indikatora održivog razvoja, ekološkog otiska i indeksa ljudskog razvoja tražimo odgovore o svijetu u kojem živimo i koji ostavljamo budućim generacijama. Pitamo se postoje li društveni akteri koji su spremni, koji imaju sposobnosti i odlučnosti, poslužiti kao eventualni model održivog razvoja? Ako postoje, s kojim to političkim strategijama, primjenjivim znanjima i praktičnim vještinama ostvaruju održivi razvoj? I tu nas posebno zanima stanje u Hrvatskoj, tranzicijskoj zemlji koliko iznimnoj u biološkoj raznolikosti, toliko upornoj u razvojnoj jednolikosti.

Dražen Šimleša, autor nekoliko knjiga o održivom razvoju i utjecajima globalizacije i tehnološkog razvitka na kvalitetu života, u svojoj najnovijoj knjizi traga za odgovorima na pitanje kako je moguće da se u trenutku globalne sveprisutnosti održivog razvoja u medijima, znanosti, politici, poslovnom sektoru i civilnom društvu, stanje u planetarnom okolišu, u svjetskoj biološkoj raznolikosti i planetarnoj klimi kontinuirano pogoršava.

Osnovna autorova hipoteza je da se danas održivi razvoj ne primjenjuje u dovoljnoj, odnosno potrebitoj mjeri i opsegu, zbog jakih prepreka, odnosno interesa određenih socijalnih aktera, velikog utjecaja tih društvenih aktera i premoći procesa koji djeluju kao prepreka za primjenu održivog razvoja, a ne zato što ne postoje kvalitetna znanja i strategije koje promoviraju prakticiranje održivog razvoja. Postojeći suvremeni razvoj je u pogledu vlastite unutrašnje strukturalne održivosti, tvrdi autor, "razapet" između mogućnosti koje su već tu i/ili koje procesom samo-stvaranja nadolaze, te prepreka i ekološki neodrživih oblika praksi koje "isporučuju" raznorodni partikularni interesi.            

U temeljnom žarištu knjige je upravo razmatranje odnosa između prepreka afirmaciji održivog razvoja i mogućnosti za održivi razvoj. Ovakav osnovni tematski izbor osigurava kompleksnost i širinu pristupa. Pri tome dio knjige obuhvaća posebni osvrt na Hrvatsku. Testiranje hipoteze kroz analitičko-istraživački pristup u radu odvija se uz pomoć dva osnovna indikatora održivosti - ekološkog otiska (za ekološku održivost) i indeksa ljudskog razvoja (za socio-kulturalnu održivost).

Ovom knjigom po prvi smo puta dobili empirijski utemeljenu komparaciju ekološkog otiska i indeksa ljudskog razvoja za Hrvatsku, a glavna poruka knjige je pokazati kako danas za primjenu održivog razvoja nije problem nedostatka znanja ili strategija o tome kako živjeti održivo, već prevlast prepreka za aktivnu primjenu održivog razvoja...

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.