Vjerovali ili ne, pokazalo se da se nasilni nedemokratski režimi najuspješnije lome na nenasilan način! Dakle, ne prosvjedima, terorističkim akcijama ili oružanim otporom, nego jedrim humorom i zdravim smijehom! A još je učinkovitiji onaj trpki i opori, ironični i sarkastični, koji šalje još subverzivniju poruku dokazujući besmisao samih temelja na kojima počivaju rigidni jednoumni sustavi. Baršunasta revolucija na čelu s Havelom najbolja je potvrda kako kultura zasnovana na britkom i toplom humoru može uroditi radikalnim političkim i društvenim preokretom, bez prolijevanja krvi.

Nije pretjerano ustvrditi da je baš Škvorecký, koji je mentalno ispao iz Hašekova "šinjela", među najzaslužnijima što se češka osebujna smjesa reskog i dobroćudnog humora nametnula globalnoj književnoj javnosti. Njegov "Oklopni bataljon", u kojem nesmiljeno ismijava komunističku vojsku i njezino nakaradno okruženje, bez daljnjega je najbolji sljednik genijalnog Švejka. Iako napisan 1954., Bataljon se iz "vladajućih" razloga na izvornom češkom jeziku pojavio tek 1971., i to u Kanadi, kamo je autor prebjegao sa suprugom. Na Zapadu je roman odmah proglašen književnom senzacijom i uvršten među najbolja humoristično-satirična ostvarenja, uz bok Hellerovoj Kvaki 22.

Škvorecký ovdje beskrajno duhovito profilira i "postrojava" slike i prilike časnika i ročnika u rasponu od bezobzirnih karijerista i sadista do muljatora, glupana, lažaca, rasista, preljubnika, alkoholičara, lijenčina i zabušanata najrazličitije provenijencije. Unatoč razlici u godinama i hijerarhiji, za sve njih karakteristično je "jednoumno" razmišljanje: što i gdje pojesti i popiti, kako eskivirati obaveze i "uhvatiti krivinu", kako iskoristiti svaku priliku da bi otkopčali šlic. Časnički izuzetak je ambiciozan major, kome su zbog neiscrpnih sadističkih sklonosti nadjenuli nadimak Mali Ðavo.

Opisujući svojega "junaka", Škvorecký briljantno ilustrira neumoljivu vojnu logiku: "Mali Ðavo je znao koliko ga svi mrze, a kako su sitni pred njim. Osjećao se sasvim sigurno u oklopu kojim ga štiti vojnička disciplina i subordinacija. Oni moraju stajati mirno, a on ih može po volji zajebavati. Mogu misliti što god hoće, a on im može reći što mu god padne na pamet. Na svijetu nikada nije postojalo ništa savršenije od toga."

Kultni roman razornog humora s tek pokojim premcem u povijesti književnosti!

Josef Škvorecký, češki književnik (Náchod, 27. IX. 1924 – Toronto, 3. I. 2012). Završio gimnaziju u rodnom gradu, gdje je tijekom Drugoga svjetskoga rata od 1943. bio prisilno zaposlen kao tvornički radnik. Nakon oslobođenja studirao u Pragu engleski jezik i filozofiju te doktorirao. Od 1953. urednik nakladničke kuće Odeon i časopisa Světová literatura, u kojem je upoznavao češke čitatelje s književnošću anglosaksonskoga govornog područja.

U književnosti se javio romanom „Kukavice“ (Zbabělci, 1958), napisanim potkraj 1940-ih, u kojem je opisao život „zlatne mladeži“ i građana češke provincije potkraj Drugoga svjetskoga rata. Roman je promptno povučen iz distribucije i zabranjen, dok je Škvorecký primoran na javnu samokritiku i napuštanje uredničke pozicije u časopisu Světová literatura.

U idućih šest godina Škvorecký je objavio je 11 knjiga pripovjedne proze i eseja te prijevode suvremenih američkih pisaca. Nakon propasti Praškoga proljeća (1969) emigrirao i sa suprugom, književnicom Zdenom Salivarovom, u Torontu je 1971. osnovao i glasovitu emigrantsku nakladničku kuću Sixty-Eight Publishers. U njoj će tijekom gotovo dva i pol desetljeća (1971–1994) izaći više od dvjesto naslova čeških emigrantskih autora, kao i onih koji su ostali u Čehoslovačkoj i koji su činili neslužbenu, opozicijsku književnost. Cijelo to vrijeme Škvorecký će neumorno pisati i književne tekstove. U egzilu će nastati neka od njegovih najcjenjenijih djela – među ostalima „Mirakl“, „Sjajna sezona“ i „Inženjer ljudskih duša“, uz to čitav niz krimića, od kojih je neke napisao sa suprugom, publicističkih i esejističkih tekstova itd. Gotovo u svim svojim djelima bespoštedno je, na sebi svojstven, humorističan način, demaskirao totalitarizme dvadesetoga stoljeća.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.