Pet godina nakon "Fride" Slavenka Drakulić ponovo piše o boli, ali ovaj put u prvom planu nije fizička bol, nego duboka emocionalna trauma. "Optužena" je roman o zlostavljanju u obitelji, o majkama koje zlostavljaju svoje kćeri. U ime ljubavi, naravno.

U njemu se, s puno nijansi, opisuje i jedna zastrašujuće opsesivna muško-ženska veza, ali u središtu je ipak prikaz majke koja sustavno zlostavlja svoju djevojčicu.

Majka optužene udala se unatoč protivljenju obitelji, no vrlo brzo nakon rođenja djeteta brak se raspao. Roditelji joj dopuštaju da ponovo živi s njima, ali pod jednim uvjetom – mora prekinuti sve kontakte s bivšim mužem. Kad ona ipak obnovi vezu s njim, zatvara se nevjerojatan krug boli i patnje – kći je često paravan za njihove susrete, ali poslije majka ulaže silne napore kako bi je spriječila da na bilo koji način oda koga su vidjele. Metode treninga i kazni za propuste su zastrašujuće, a fascinantan je pogled u svijest žrtve koja se beznadno koprca u mreži ljubavi i boli.


Slavenka Drakulić napisala je potresan i uznemirujući roman koji, za mnoge, spada u vrh njenog opusa.

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. 

U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je ponovno objavljena u proširenom izdanju.

Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Cafe Europa", "Balkan Express", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu", a "Cafe Europa" dobila je i nastavak "Cafe Europa Revisited".

Posljednja autoričina zbirka eseja "Rat je svugdje isti" okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama. 

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče. 

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.