Knjiga "Priče iz zaboravljenog kraja" Aleksandre Ščukanec nastala je na temelju terenskoga istraživanja provedenog među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. Sociolingvistička slika dobivena analizom jezičnih biografija ispitanika uklopljena je u širi povijesno-geografski kontekst, a jezičnobiografski iskazi osoba koje su sudjelovale u istraživanju ilustriraju situaciju u Žumberku nekad i danas te otkrivaju njihova iseljenička iskustva. Razmišljanja i stavovi žumberačkih transmigranata upućuju na probleme koje nalazimo i na drugim prostorima iseljavanja, ali njihove priče u brojnim aspektima otkrivaju i posebnosti žumberačkoga kraja.


**

Žumberak je brdovito područje na Žumberačkoj gori smješteno zapadno od Zagreba između Samobora na sjeveroistoku i Krašića na jugu, a proteže se duž hrvatsko-slovenske granice. Administrativno je podijeljen između Zagrebačke i Karlovačke županije, a žumberačka mjesta, sela i zaseoci, ovisno o položaju, gravitiraju Samoboru, Karlovcu ili Jastrebarskom. Žumberak, prostor bogate prošlosti, vrvi prirodnim ljepotama, a gotovo je cjelokupna žumberačka regija, zajedno sa Samoborskim gorjem, 1999. godine proglašena Parkom prirode.

Unatoč velikim prirodnim potencijalima, što zbog geografskog položaja, što zbog povijesnih okolnosti, ovaj je kraj bio i ostao zapostavljen, što je imalo dalekosežne posljedice. Tako su zbog masovnog iseljavanja mnoga sela danas posve napuštena. Iseljavanje je započelo več u prvom desetljeću 20. stoljeća kada stanovništvo odlazi u prekomorske zemlje SAD i Kanadu, dok je drugi snažniji iseljenički val u europske zemlje, većinom u Njemačku i Francusku, zabilježen 20-tih godina prošloga stoljeća. U idućim se razdobljima migracija stanovnika Žumberka odvijala paralelno s migracijama u ostalim dijelovima Hrvatske, a traje i danas. No osim iseljavanja u inozemstvo, za područje Žumberka karakteristične su i unutrašnje migracije prema urbanim središtima kao što su Jastrebarsko, Samobor, Karlovac ili Zagreb. Iako danas velik broj Žumberčana odlazi na rad u Rusiju ili Australiju, najveći je broj otišao u zemlje njemačkog govornog područja, u prvome redu u Njemačku.

Ova je knjiga rezultat istraživanja o žumberačkim transmigrantima u kojem su trebali sudjelovati samo ispitanici koji su živjeli i radili ili i danas žive i rade u Njemačkoj. Prvotni je cilj bio prikupiti korpus jezičnih biografija spomenute skupine ispitanika i usporediti njihove "priče" s iskustvima transmigranata iz drugih krajeva. No već nakon prvog dolaska na teren i prvih kontakata sa Žumberčanima postalo je jasno daje osnovni preduvjet našeg istraživanja steći što bolji uvid u cjelokupnu (sociolingvističku) situaciju i predstaviti dijakronijsku sliku Žumberka.

Također smo zaključili da bismo usmjeravanjem samo na ispitanike povezane s Njemačkom izostavili mnogo bitnih aspekata tako da smo u naše istraživanje uključili i ispitanike iz drugih zemalja njemačkog govornog područja, ali i iz prekomorskih zemalja. Time je ovo istraživanje dobilo drugu dimenziju te smo postavili i dodatne ciljeve. Novi je cilj bio dati iscrpan prikaz današnjega stanja u Žumberku na temelju priča rođenih Zumberčana, i onih koji su ondje proveli (veći) dio života i onih koji su napustili rodni kraj. No glavni je cilj ostao isti: koristeći se metodološkim postupkom narativnog intervjua analizirati iskustva, razmišljanja i stavove ispitanika s posebnim naglaskom na jezik.

Aleksandra Ščukanec docentica je na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se sociolingvističkim istraživanjima, a doktorirala je obranom disertacije "Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću: sistemskolingvistički, sociolingvistički i jezičnobiografski aspekti".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.