U svojim pripovijetkama Adam Rajzl otvara nam danas pomalo zanemareni svijet istinskoga suživota s prirodom, gdje se priroda osjeća u cijelom čovječjem biću. U pripovijetki „Lugar Maksim“ protagonist kaže: Na sve sam pristajao, ali se šume nikako nisam mogao odreći. Nekako sam srastao s njom. Ona mi je bila sve. Maksim je znao kako je šuma disala, znao je jako dobro gdje će čuti pjesmu kosa, zov grlice ili lavež lisice. Prazninu Maksimova života na kraju simbolizira natruo panj koji je ostao od prelijepa hrasta kojega je Maksim tijekom života vjerno čuvao: Mogli su cijelu šumu podsjeći, ali njega nikad ne bih dao… Maksim i panj na kraju ostaju jednako truli, bespotrebni i prazni. Maksimov život, srastao sa životom šume, uvenut će kao da je i sam jedno od šumskih stabala.

Rajzlove pripovijetke imaju značaj kulturno-povijesnoga dokumenta jer otkrivaju čitatelju društvenu, duhovnu i materijalnu kulturu Slavonaca tako da čitatelj mnogo saznaje o životu slavonskoga sela, njegovim tradicijama, običajima, navikama, vjerovanjima, svjetonazorima, kolektivnom životu, a u sve to autor vješto upleće individualne sudbine koje djeluju nadasve uvjerljivo kao djelići velikoga  mozaika što ga je autor tako vješto konstruirao  pomoću zanimljivih sudbina pojedinaca u rasponu od djetinje dobi („Izgubljeno zlato“) do kasne starosti („Ogoljeli hrast“).

Iako prepune tragova legendi, vjerovanja, mitova, pripovijetke ipak doživljavamo vrlo realistično. Naime, sva ta folklorna duhovna ornamentika zapravo pridonosi autentičnosti i uvjerljivosti beletriziranoga Rajzlova svijeta koji zato ostavlja dojam etnološke dokumentarnosti.

Likovi, tako slikoviti i puni života, iako prikazani u svojoj svakodnevnici kao obični, nadrastaju banalnost jer autor u objekciju konkretne društvene sredine unosi fantastiku temeljenu na folkloru pa likovi svojim strasnim odnosom prema prirodi, prema ljubavi i prema nečemu nedohvatnom i fantastičnom što se inkorporira u njihove male živote oplemenjuju životnu stvarnost slojevima mašte koji se talože stoljećima. A taj stoljetni talog je upravo ono što nam literatura treba sačuvati kako nam sadašnji i budući život ne bi bio ogoljen i isprazan.

Ove izabrane pripovijetke Adama Rajzla čine antropološku i sociološku fresku slavonskog sela s njegovom prirodom i duhovnom nadgradnjom.

Iz pogovora, dr. sc. Dubravka Težak

Adam Rajzl, književnik i novinar, rođen je 11. svibnja 1948. godine u Dragotinu. Piše priče, romane i pjesme za djecu i odrasle. Objavio je do sada zbirku pjesama "Odavde do obale" (1974.), zbirke priča za djecu "Topot bijesnih konja" (1983.), "Kad su trešnje dozrijevale" (1996.), "Izgubljeno zlato" (2001.), "Ljubav pod kišobranom" (pjesme i priče za djecu, 2007.), romane "Zvonik Eve Šimunove" (2008.), "Sjene na mjesečini" (2011.), zbirku priča za djecu "Vatrenjaci" (2014.), roman "Mornareva žena" (2016.), zbirku pjesama za djecu "Kad bi ljubav u kutiju mogla stati" (2018.) te roman "Martin Tišljer" (2018.), zbirku odabranih priča pod nazivom "Diljske priče" (2019.) te roman "Debela šuma" (2020.). "Zidni sat i druge priče" mu je četrnaesta objavljena knjiga.

Objavljivao je priče i pjesme u Modroj lasti, Radosti, SMIB-u, Maslačku, Hrvatskom radiju, Književnoj reviji, Reviji Đakovačkih vezova, Đakovačkom glasniku, Đakovačkom listu, Đakovačkim novinama i dr. Uvršten je u antologiju slavonskih pisaca "Slava Panonije" Vladimira Rema i "Đakovačku čitanku". Za knjigu "Ljubav pod kišobranom" dobio je Povelju uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca 2007. u Vinkovcima, a istu nagradu dobio je i za roman "Zvonik Eve Šimunove" 2009. godine. Dobitnik je i nagrade Grada Đakova za književni rad.

Svojedobno je bio glavni i odgovorni urednik Radio Đakova, Đakovačkog lista i Televizije Đakovo. Živi u Đakovu. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Udruge FRIKK (film, radio, kazalište i književnost).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.