"Duga usamljenost" autobiografsko je djelo Dorothy Day u kojem autorica pripovijeda svoj život od najranijih sjećanja do 1950. i smrti bliskog joj prijatelja i suutemeljitelja Katoličkog radničkog pokreta Petera Maurina. Priča je to dijelom istkana od očekivanih žanrovskih elemenata poput obiteljskih seljenja sa Zapadne na Istočnu obalu Sjedinjenih Država i tipičnih američkih ambijenata koji prizivaju u sjećanje tolike druge priče, a dijelom možda neočekivanih elemenata poput sporog zova vjere koji će provirivati za svakim uglom, da bi se konačno sasvim probila po rođenju Dorothyina djeteta. 

Velik dio ove biografske priče usredotočit će se na životno djelo Dorothy Day, osnutak Katoličkog radničkog pokreta i život predan služenju siromašnima i ugroženima. Djelatnost na koju smo mi današnji već prilično navikli da je možda i ne primjećujemo oko sebe, u ono vrijeme zahtijevala je mnogo hrabrosti, kad je još i Katolička Crkva službeno oklijevala posvetiti se radniku, dok je iz svakog grma vrebala komunistička opasnost. Ali vrijeme će dati za pravo ovoj hrabroj ženi, pa će je i papa Franjo konačno u novom tisućljeću ubrojiti u četvorstvo zaslužnih Amerikanaca. 

Možda će hrvatskom čitatelju mnoga imena i događaji iz ovog životopisa biti strani – uz poneko iznenađenje poput spomena Stepinčeva imena – pa će mu na trenutke i probijanje kroz tu preciznu šumu Dorothyina sjećanja djelovati zahtjevno, ali isplatit će se svaki trud jer je cjelina života ove službenice Božje fascinantna, ispričana rukom vješte pripovjedačice i lucidne čitateljice svjetske književnosti.

Dorothy Day (1897. – 1980.) američka je spisateljica, novinarka i katolička aktivistica. Rođena je u Brooklynu u tipičnoj američkoj obitelji srednje klase. Još od djetinjstva bila je gorljiva čitateljica Uptona Sinclaira, Kropotkina, Dostojevskog, Tolstoja i drugih realističkih pisaca. Mladost provodi u boemskim i radikalnim krugovima Chicaga i New Yorka. Zanima se za siromašne i za marginalizirane, bori za ženska prava, sudjeluje na prosvjedima, zbog čega je i nekoliko puta uhićena. Godine 1918. obučava se za medicinsku sestru i radi u bolnici u vrijeme pandemije španjolske gripe. Započinje nekoliko veza, da bi se potom skrasila sa znanstvenikom Forsterom Batterhamom. 1926. rodit će kćer Tamar Teresu i nekako u to vrijeme pada i njezino obraćenje na katoličanstvo. Teška srca ostavlja partnera i krsti se, stavlja na prvo mjesto dijete i borbu za siromašne. S Peterom Maurinom 1933. osniva Katolički radnički pokret, koji se zalaže za distributizam kao alternativu komunizmu i kapitalizmu. Otvaraju kuće i farme gostoprimstva s pučkim kuhinjama širom Amerike i objavljuju radničke novine. Godine 2000. otvorena je kauza za njezino proglašenje svetom. Autorica je više knjiga, romana, dnevnika, dviju autobiografija te biografije svete Terezije iz Lisieuxa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.