Hakerski manifest
- Nakladnik: Multimedijalni institut
- Prijevod: Tomislav Medak
- 04/2006.
- 154 str., meki uvez
- ISBN 9539869978
- Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
“Hakerski manifest” je sociološka i kulturološka studija o središnjoj ulozi kulturne proizvodnje u globaliziranom informacijskom društvu današnjice. Pisan u pregnantoj formi manifesta, uz izniman teorijski uvid na tragu poststrukturalističke i kritičke teorije društva, “Hakerski manifest” pokazuje kako proizvodnja nematerijalnih, intelektualnih dobara kao temelj naprednih ekonomija današnjice počiva na posve drukčijim političko-ekonomskih pretpostavkama od materijalne proizvodnje prethodnih razdoblja ekonomske povijesti. Dok su materijalni predmeti u ekonomskoj razmjeni dobara bili ograničen resurs, u današnjem informacijsko-tehnološkom okruženju nematerijalna dobra kao što su informacije, znanje i stvaralaštvo postaju beskonačno umnoživa i lako dostupna svima.
Jedini način da se stvori oskudnost i ekonomska isplativost je umjetnim zahvatom ograničavanja pristupa i intelektualnog vlasništva. I to je temeljni sukob suvremenog informacijskog društva od kojeg ovaj manifest polazi – sukob između mogućnosti i ograničenja pristupa. Kao što Wark kaže: “Informacija želi biti slobodna, a posvuda je u okovima”.
U tom sukobu između prava pristupa i prava vlasništva nastaje sukob između razvijenog i nerazvijenog svijeta, između interesa ujadnačenijeg globalnog društvenog razvoja i interesa kulturnih i medijskih industrija. U tom sukobu hakeri – kako Wark skupnim imenom naziva sve inovatore, umjetnike i znanstvenike – stvaraju nove kulturne i društvene prakse koje pokušavaju uskladiti sukobljene interese društvenog razvoja i svog ekonomskog opstanka.
“Hakerski manifest” (“A Hacker Manifesto”, 2004) je teorijski pogled na temeljne pojmove i povijest tog sukoba te umjetničke, kulturne i tehnološke odgovore na nj – od povijesnih umjetničkih praksa dadizma, nadrealizma i stiuacionizma do suvremenih praksi net.arta, haktivizma, slobodnog softvera, otovorenog pristupa znanju i kolaborativne kulturne proizvodnje na internetu.
McKenzie Wark spada u najistaknutije teoretičare digitalne kulture. Profesor je kulturnih i medijskih studija na New School University u New Yorku. Prethodno je predavao na Macquarie University u Sydneyu, Australiji. Autor je više knjiga, između ostalog “Dispositions” (2002), “The Virtual Republic: Australia's Culture Wars of the 1990s” (1997) i “Virtual Geography” (1994), te koautor nettimeove antologije “Readme!” (Autonomedia).
Jedini način da se stvori oskudnost i ekonomska isplativost je umjetnim zahvatom ograničavanja pristupa i intelektualnog vlasništva. I to je temeljni sukob suvremenog informacijskog društva od kojeg ovaj manifest polazi – sukob između mogućnosti i ograničenja pristupa. Kao što Wark kaže: “Informacija želi biti slobodna, a posvuda je u okovima”.
U tom sukobu između prava pristupa i prava vlasništva nastaje sukob između razvijenog i nerazvijenog svijeta, između interesa ujadnačenijeg globalnog društvenog razvoja i interesa kulturnih i medijskih industrija. U tom sukobu hakeri – kako Wark skupnim imenom naziva sve inovatore, umjetnike i znanstvenike – stvaraju nove kulturne i društvene prakse koje pokušavaju uskladiti sukobljene interese društvenog razvoja i svog ekonomskog opstanka.
“Hakerski manifest” (“A Hacker Manifesto”, 2004) je teorijski pogled na temeljne pojmove i povijest tog sukoba te umjetničke, kulturne i tehnološke odgovore na nj – od povijesnih umjetničkih praksa dadizma, nadrealizma i stiuacionizma do suvremenih praksi net.arta, haktivizma, slobodnog softvera, otovorenog pristupa znanju i kolaborativne kulturne proizvodnje na internetu.
McKenzie Wark spada u najistaknutije teoretičare digitalne kulture. Profesor je kulturnih i medijskih studija na New School University u New Yorku. Prethodno je predavao na Macquarie University u Sydneyu, Australiji. Autor je više knjiga, između ostalog “Dispositions” (2002), “The Virtual Republic: Australia's Culture Wars of the 1990s” (1997) i “Virtual Geography” (1994), te koautor nettimeove antologije “Readme!” (Autonomedia).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.