"Mađarski autor često se kao suvremenik W.G. Sebalda upravo i kategorizira kao literarni pandan pokojnom njemačkom autoru, no s osebujnom poetikom koja ga izdvaja iz suvremenog konteksta kao autora čiji tekstovi slove kao teško prohodni i hermetični. Upravo taj karakter Krasznahorkaiaevih tekstova, prije svega njihovu atmosferičnost, šira javnost zasigurno je upoznala kroz filmske radove mađarskog redatelja Béle Tarra, koji već desetljećima surađuje s Krasznahorkaiem te u njegovim tekstovima nalazi neiscrpnu inspiraciju.

'Posljednji vuk' ne samo da uvlači čitatelja/icu u svijet samoga teksta na fabularnoj razini, već od prvih riječi i sintagmi i više nego naglašenom biva upravo Krasznahorkaieva poetika. Njegov specifičan plan izraza, koji počiva na beskrajnom toku rečenica koje se ne oslanjaju na ustaljenu interpunkciju, s jedne strane otežava i oneobičava proces čitanja, a s druge strane svojom ritmičnošću naglašava finu nijansiranost i protočnost  teksta. Jezik je u Krasznahorkaia i više od puke građe teksta; u jeziku je sadržana i sama bit teksta. Kako i sam komentira svoj proces pisanja, njegove rečenice primiču se 'živom jeziku, sve im je veća brzina, što za njih znači bivanje u svojevrsnom momentu tromosti. I taj moment tromosti već briše granice između pojedinih rečenica, počinju se pretapati jedna u drugu, postaju jedna jedina golema rečenica, dakle jedna jedina golema rečenica je već neko vrijeme sve što pišem, u sve bjesomučnijoj brzini'."

Tomislav Žilić

** fragment teksta Tomislava Žilića prenosimo s portala Kulturpunkt.hr na kojem možete pročitati i intervju s autorom.

László Krasznahorkai (1954.) danas je najslavniji, ali i najvažniji suvremeni mađarski autor, dobitnik brojnih priznanja i nagrada: od Nagrade József Attila (1987.), Nagrade Sándor Márai (1998.) do najvišega mađarskoga državnog priznanja za književnoumjetničko stvaralaštvo – Nagrade Kossuth 2004. godine. Proteklih nekoliko godina cjelokupna svjetska književna javnost prepoznala je ovoga iznimnog autora, djela su mu prevedena na mnoge jezike, kritika ga neumorno hvali, godine 2014. dobitnik je Nagrade Vilenica i Nagrade America za književnost, a 2015. Međunarodne nagrade Man Booker za cjelokupan književni opus.

Na hrvatskome jeziku dosad su objavljeni romani "Rat i rat" (2014.), "Melankolija otpora" (2014.) i "Sotonski tango" (2016.), maestralne zbirke međusobno povezanih priča – "Seiobo je bila tamo dolje" (2016.) i "Svijet ide dalje" (2017.) te kratke proze "Posljednji vuk" (2012.), "UnutraJeŽivotinja" (2014.) i "Uvijek za Homerom" (2019.). Roman "Povratak baruna Wenckheima" 2019. dobiva američku nagradu National Book Award za prijevodnu književnost, a 2021. Krasznahorkaiju je dodijeljena Austrijska državna nagrada za europsku književnost. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.