Knjiga je nastala u sklopu autoričinih višegodišnjih istraživanja hrvatsko-talijanskih, ponajprije hrvatsko-mletačkih povijesnih i kulturnih veza te prožimanja od kasnog srednjeg vijeka do početka XIX. stoljeća i sastavni je dio rada na projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom "Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku".

Nesrazmjer između "mora" građe koja nedvojbeno posvjedočuje vjekovnu uključenost Boke u hrvatski etnički i kulturni prostor te - s druge strane - iznimno slabe zastupljenosti bokeljskih tema u hrvatskoj historiografiji, autorica je nastojala ispraviti znanstveno-istraživačkim fokusiranjem na odabrane teme iz bokeljske prošlosti (u sklopu vlastitih obuhvatnih istraživanja povijesti istočnoga Jadrana) te su u proteklih desetak godina nastali njeni brojni radovi koji teže osvijetliti pojedine sastavnice iz društvene, gospodarske, vojne, crkvene i kulturne prošlosti gradova i naselja od Herceg-Novoga do Kotora.

Knjiga je koncipirana u nekoliko odjelitih, ali tematski i sadržajno povezanih cjelina, unutar kojih se grana više zasebnih poglavlja i potpoglavlja. Prva je cjelina svojevrstan uvod u istraživanje bokeljske povijesti te sadrži sažet osvrt na prošlost Boke kotorske od srednjeg vijeka do modernog doba, kao i podrobnu raščlambu dosadašnjih historiografskih spoznaja (ponajprije onih iz hrvatske historiografije) o navedenoj problematici.

U sljedeće tri cjeline u žarištu istraživanja su odabrane teme iz društvene, vojne i crkvene prošlosti Boke, kao i teme koje se odnose na bokeljsko-mletačke povijesne i kulturne veze te prožimanja. U sklopu obrade društvene i vojne povijesti Boke kotorske težište istraživanja upravljeno je na razdoblje ranoga novoga vijeka, prijelomnog doba bokeljske povijesti kada - zahvaljujući nemjerljivim prinosima u protuturskim ratovima - bokeljska naselja stječu temeljne preduvjete za svoj gospodarski i kulturni napredak.

Zasebnu cjelinu knjige čine i poglavlja u kojima se obrađuju pojedine sastavnice iz crkvene prošlosti Boke. Teme unutar te cjeline usmjerene su na podrobnu raščlambu životopisa nekoliko znamenitih bokeljskih crkvenih dostojanstvenika i pregaoca (Mihovil Cisilla, Andrija Zmajević, Marko Antun Gregorina), kao i na proučavanje oblika povezanosti duhovnih osoba zavičajem iz bokeljskog područja (Kotorske biskupije) s Mlecima.

Naposljetku, u završnoj cjelini knjige tematski se obrađuju bokeljski iseljenici u Mlecima (primjer hercegnovske iseljeničke zajednice), njihovi prinosi tamošnjoj hrvatskoj zajednici i njihovoj bratimskoj udruzi Sv. Jurja i Tripuna (primjer udjela pomoraca i trgovaca iz Dobrote u hrvatskoj nacionalnoj bratovštini u Mlecima) te životopisi dvojice uspješnih bokeljskih iseljenika i poduzetnika djelatnih u gradu na lagunama (Stjepan Tartaro i Pavao Ðurov Kamenarović).


Cjeline i poglavlja velikim su dijelom zasnovani na objedinjavanju autoričinih dosadašnjih istraživačkih rezultata objavljenih u hrvatskoj, crnogorskoj i slovenskoj znanstvenoj periodici tijekom posljednjih desetak godina, a zbirni popis tih radova sadržan je u pregledu uporabljene literature na kraju knjige.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.