Suvremena kozmologija trenutno je jedno od najdinamičnijih i najzanimljivijih područja znanstvenog interesa koje se uglavnom poistovjećuje s fizikalnom kozmologijom. Temeljno pitanje ovoga rada, osim naravno pitanja iz podnaslova knjige koje ga implicira, bitno i za znanost općenito, glasi: Može li se na pitanja kozmosa odgovoriti tzv. čisto empirijskim putem ili se suvremena kozmologija ipak mora shvatiti šire?

Odgovor na to pitanje autorica Marina Novina u knjizi "Suvremena kozmologija i filozofija : Treba li suvremena kozmologija filozofiju?" istražuje na tri razine. Prvo, uvidom u povijesni razvitak kozmologije, s naglaskom na iskustvene temelje kozmologije, istražuje narav odnosa filozofije i kozmologije te dublje promjene: tzv. migracije pojmova i transformacije pitanja eda bi došla do zaključka da se komplementarnim pristupom može ponuditi barem potpuniji odgovor na pitanje kozmosa i da je filozofija potrebna kozmologiji u logičkom, epistemološkom i metafizičkom smislu.

Drugo, analizom temelja suvremene kozmologije, tj. standardnoga kozmološkog modela (kozmološki princip, teorija relativnosti, potvrda širenja univerzuma, nukleosinteza velikoga praska i kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje) autorica pokazuje da su empirijske spoznaje o svemiru važne i brojne, ali da nisu posve cjelovite. To pak upućuje na tehnička i fundamentalna ograničenja suvremene kozmologije koja otvaraju niz znanstvenih i filozofijskih pitanja te vode do zaključka kako je, želimo li se barem približiti cjelovitom odgovoru na pitanje kozmosa, potrebno izgraditi obuhvatniju kozmologiju koja bi uključivala i fiziku i filozofiju, što izravno upućuje na potrebu promišljanja načina funkcioniranja znanosti i tzv. statusa teorijske fizike i filozofije koje su pozvane na očuvanje vlastite autonomije, ali i na komplementaran pristup pitanju kozmosa.

Konačno, kao treće, iz analize temeljnih obilježja suvremene kozmologije, shvaćene kao empirijske discipline, proizlazi da se suvremena kozmologija uistinu suočava s više vrsta ograničenja; ograničenja tehničke naravi (koja će u budućnosti možda moći biti prevladana i s onima koja neće), ograničenja koja proizlaze iz naravi predmeta (načelna nemogućnost eksperimentiranja s kozmosom kao cjelinom) te ograničenja koja postavlja narav modela koji predstavljaju pertinentno spoznajno sredstvo suvremene znanosti. Tako isprepletenost i neodvojivost znanosti i filozofije glede pitanja kozmosa otkrivaju nužnost komplementarnog pristupa, ali i potrebu da se suvremena kozmologija shvati šire, kao znanstveno-filozofijska disciplina.

Ova je knjiga ujedno i prva knjiga iz suvremene kozmologije u nas te se može promatrati i kao svojevrstan uvod u suvremenu kozmologiju.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.