Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Predavanja o filozofiji religije I - II
- Nakladnik: Naklada Breza
- Prijevod: Kiril Miladinov
- 11/2009.
- 738 str., tvrdi uvez s ovitkom
- ISBN 9789537036478
- Cijena: 74.32 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Smatrao sam da je religiju za sebe nužno uzeti za predmet filozofskog razmatranja i to razmatranje kao poseban dio pridodati cjelini filozofije. (...)
Prvo valja općenito podsjetiti na to koji 'predmet' u filozofiji religije imamo pred sobom i kakva je naša 'predodžba' o religiji. Znamo da u religiji napuštamo vremenitost i daje ona za našu svijest ona regija u kojoj su riješene sve zagonetke svijeta, raskrivena sva dublja misaona proturječja, u kojoj nijeme sve boli osjećaja, regija vječne istine, vječnog spokoja, vječnog mira, Čovjek je čovjek po misli općenito, po konkretnoj misli, pobliže po tome što je duh; zatim od njega kao duha polaze mnogovrsne tvorevine znanosti, umjetnosti, interesi njegova političkog života, sve ono što je povezano s njegovom slobodom, s njegovom voljom.
Ali sve te raznovrsne tvorevine i daljnja prepletanja čovjekovih stanja, djelatnosti, užitaka, sve ono što za čovjeka ima vrijednost i poštuje se, u čemu on traži svoju sreću, svoju slavu, svoj ponos, nalazi svoje posljednje središte u religiji, u misli, svijesti, osjećaju boga.
Zato je bog početak svega i kraj svega; kako sve proizlazi iz te točke, tako se u nju sve i vraća, i jednako je tako ona i sredina koja svemu daje život i duh te svim onim obličjima u njihovoj egzistenciji, održavajući ih, ulijeva dušu.
U religiji se čovjek postavlja u odnos spram te sredine, u koju se stječu svi njegovi drugi odnosi, i time se uzdiže na najviši stupanj svijesti i u onu regiju koja je oslobođena povezanosti s nečim drugim, koja je ono naprosto dostatno, ono neuvjetovano, slobodno i krajnja svrha za sebe samo."
***
Hegel je četiri puta držao "Predavanja o filozofiji religije": 1821, 1824, 1827, i 1831. To je svaki put bilo u drukčijem obliku i s promijenjenom raščlambom. Od Hegelovih vlastitih bilježaka postoji samo skica za prvi kolegij 1821. koja mu je služila i kao predložak 1824. U predavanjima 1827. služio se rukopisnim bilješkama jednog od slušača iz 1824. U predavanjima 1831. oslanjao se pak na bilješke slušača trećeg kolegija, a taj je četvrti kolegij zapisao njegov sin Karl Hegel.
Ti i neki drugi rukopisi bili su na raspolaganju Philippu Mar-heinekeu kada je odmah nakon Hegelove smrti u studenom 1831. započeo s pripremanjem ovog djela za objavljivanje. "Predavanja o filozofiji religije" objavljena su već pola godine poslije Hegelove smrti 1832. kao svesci XI i XII Hegelovih "Werke". Drugo je, znatno promijenjeno i prošireno izdanje iz 1840. uglavnom bilo djelo Bruna Bauera, koji je uključio mnogo novog materijala, prvenstveno drugih Hegelovih slušača.
Budući daje Bauerovo izdanje pretrpjelo dosta kritike, Lasson se 1925. u svojem izdanju odlučio za drukčiji pristup i oslonio se prvenstveno na Hegelov originalni rukopis za kolegij 1821. Taj je tekst Lasson upotrijebio kao osnovu kojoj je zatim dodavao materijale iz zapisa prvih triju kolegija te vlastite dopune; osim toga se poslužio i Bauerovim izdanjem, jer nije imao na raspolaganju tekst kolegija iz 1831.
"Predavanja o dokazima o opstojnosti boga" Hegel je držao 1829. kao dopunu svojim predavanjima iz logike. Rukopis, koji je nađen u ostavštini, bio je gotovo potpuno razrađen; po Marheinekeu, Hegel gaje namjeravao prirediti za tisak tijekom zime 1831/32. U tome ga je spriječila smrt, a Marheineke je taj rukopis uredio kao dodatak "Predavanjima o filozofiji religije" i dodao mu jednu nedatiranu bilješku te tri datirana izvođenja teleološkog odnosno ontološkog dokaza iz kolegija o filozofiji religije 1827. i 1831.
Taj Hegelov rukopis nije sačuvan i Lasson se u svojem izdanju iz 1930. oslanjao na tiskano izdanje iz "Werke".Tekst Suhrkampovog izdanja na osnovi kojega je napravljen ovaj prijevod slijedi tekst svezaka XI i XII Hegelovih "Werke", pri čemu su korištena i Lassonova izdanja.
Prvo valja općenito podsjetiti na to koji 'predmet' u filozofiji religije imamo pred sobom i kakva je naša 'predodžba' o religiji. Znamo da u religiji napuštamo vremenitost i daje ona za našu svijest ona regija u kojoj su riješene sve zagonetke svijeta, raskrivena sva dublja misaona proturječja, u kojoj nijeme sve boli osjećaja, regija vječne istine, vječnog spokoja, vječnog mira, Čovjek je čovjek po misli općenito, po konkretnoj misli, pobliže po tome što je duh; zatim od njega kao duha polaze mnogovrsne tvorevine znanosti, umjetnosti, interesi njegova političkog života, sve ono što je povezano s njegovom slobodom, s njegovom voljom.
Ali sve te raznovrsne tvorevine i daljnja prepletanja čovjekovih stanja, djelatnosti, užitaka, sve ono što za čovjeka ima vrijednost i poštuje se, u čemu on traži svoju sreću, svoju slavu, svoj ponos, nalazi svoje posljednje središte u religiji, u misli, svijesti, osjećaju boga.
Zato je bog početak svega i kraj svega; kako sve proizlazi iz te točke, tako se u nju sve i vraća, i jednako je tako ona i sredina koja svemu daje život i duh te svim onim obličjima u njihovoj egzistenciji, održavajući ih, ulijeva dušu.
U religiji se čovjek postavlja u odnos spram te sredine, u koju se stječu svi njegovi drugi odnosi, i time se uzdiže na najviši stupanj svijesti i u onu regiju koja je oslobođena povezanosti s nečim drugim, koja je ono naprosto dostatno, ono neuvjetovano, slobodno i krajnja svrha za sebe samo."
***
Hegel je četiri puta držao "Predavanja o filozofiji religije": 1821, 1824, 1827, i 1831. To je svaki put bilo u drukčijem obliku i s promijenjenom raščlambom. Od Hegelovih vlastitih bilježaka postoji samo skica za prvi kolegij 1821. koja mu je služila i kao predložak 1824. U predavanjima 1827. služio se rukopisnim bilješkama jednog od slušača iz 1824. U predavanjima 1831. oslanjao se pak na bilješke slušača trećeg kolegija, a taj je četvrti kolegij zapisao njegov sin Karl Hegel.
Ti i neki drugi rukopisi bili su na raspolaganju Philippu Mar-heinekeu kada je odmah nakon Hegelove smrti u studenom 1831. započeo s pripremanjem ovog djela za objavljivanje. "Predavanja o filozofiji religije" objavljena su već pola godine poslije Hegelove smrti 1832. kao svesci XI i XII Hegelovih "Werke". Drugo je, znatno promijenjeno i prošireno izdanje iz 1840. uglavnom bilo djelo Bruna Bauera, koji je uključio mnogo novog materijala, prvenstveno drugih Hegelovih slušača.
Budući daje Bauerovo izdanje pretrpjelo dosta kritike, Lasson se 1925. u svojem izdanju odlučio za drukčiji pristup i oslonio se prvenstveno na Hegelov originalni rukopis za kolegij 1821. Taj je tekst Lasson upotrijebio kao osnovu kojoj je zatim dodavao materijale iz zapisa prvih triju kolegija te vlastite dopune; osim toga se poslužio i Bauerovim izdanjem, jer nije imao na raspolaganju tekst kolegija iz 1831.
"Predavanja o dokazima o opstojnosti boga" Hegel je držao 1829. kao dopunu svojim predavanjima iz logike. Rukopis, koji je nađen u ostavštini, bio je gotovo potpuno razrađen; po Marheinekeu, Hegel gaje namjeravao prirediti za tisak tijekom zime 1831/32. U tome ga je spriječila smrt, a Marheineke je taj rukopis uredio kao dodatak "Predavanjima o filozofiji religije" i dodao mu jednu nedatiranu bilješku te tri datirana izvođenja teleološkog odnosno ontološkog dokaza iz kolegija o filozofiji religije 1827. i 1831.
Taj Hegelov rukopis nije sačuvan i Lasson se u svojem izdanju iz 1930. oslanjao na tiskano izdanje iz "Werke".Tekst Suhrkampovog izdanja na osnovi kojega je napravljen ovaj prijevod slijedi tekst svezaka XI i XII Hegelovih "Werke", pri čemu su korištena i Lassonova izdanja.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
