Iako to nekome može zvučati sarkastično, zajedljivo, pa i moralno krajnje zazorno, neuspjeh, odustajanje i dokoličarenje u duhovnoj su literaturi Zapada i Istoka odavna uvriježene teme, koje pozitivni predznak resi češće nego što bismo gonjeni imperativima rada i uspješnosti bili spremni pretpostaviti. 

Knjiga "Ne možeš ti to" predstavlja niz teorijsko-literarnih osvrta na uvriježene obrasce pogreški, zabluda, neuspjeha, odustajanja, gubljenja, pa i propadanja, ilustrirane čitatelju manje-više poznatim i prihvatljivim primjerima iz dalje i bliže prošlosti, dok s druge strane nudi i obrise jedne svojevrsne teorijske „povijesti neuspjeha“ od prvih pera antičkih civilizacija do neoliberalnog duha današnjice. 

Neuspjeh pritom ne treba shvaćati kao kategoriju rezerviranu isključivo za poslovne pothvate i poduzetništvo kao takvo, jer se, uči nas iskustvo, u njegove koordinate, naputke i formule ipak može utisnuti sve što život čini životom, od osobnih, emotivnih, ljubavnih, pa i seksualnih zakazivanja, sve do onih u arenama visoke politike, medija ili – što da ne? – svakodnevnog, mahom neisplativog kriminala.

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.), "Zagabrijel" (roman, 2018.), "Povijest paučine", "Zagabrijel II" (roman, 2019.) itd. 

Roman "Povratak Filipa Latinovića" ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom "Balada Petrice Kerempuha" na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Tomislav Pletenac (1967., Varaždin) studirao je na Tehničkom fakultetu u Mariboru, gdje je stekao zvanje inženjera informatike. Nakon toga studirao je te diplomirao etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. radi kao znanstveni novak na istoj ustanovi, a nakon stečenih zvanja magistra te doktora etnologije, postaje docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.