"Ćutite se mladim, energičnim, a u isti mah i dovoljno starim da prozrete sve gadarije što su se prijetećom voljom zlih „njih” nakotile oko vas? Siti ste manipulacije obrazovanjem i laži medijskih kuća, plaćenih znanstvenih obmana i terora posvemašnje korektnosti? Sposobni ste vidjeti istinu gdje je vide samo odabrani (Google, YouTube, Facebook i sl.)? Uvidjeli ste da vam nema ni slobode ni sreće u državi koja ionako nije ništa doli podao d. o. o., registriran pri tko zna kojem centru financijske moći samo kako bi svojim tobožnjim zakonima služio niskim interesima globalnog kapitala? Znate kakve se prljave rabote odigravaju u tajnim podrumima američkih picerija i baratate riječju „adrenokrom” suvereno kao da ste je upravo sami smislili? Prisiljeni da razmišljate, shvatili ste sve? U tom slučaju, na najboljem ste putu prema tituli diplomiranog ekstremista, što će vam je, nakon što usvojite gradivo ove knjige, objeručke atestirati vama najbliža policijska postaja. Jer biti ekstremist, protivno uvriježenim mišljenjima, nije nimalo lako. Ekstremistom se nitko ne rađa, ekstremistom se postaje!" 

Od ekstremnog sportašenja do ekstremističke politike danas, čini se, svatko misli da je jednostavno postati ekstremistom. Na temelju dugogodišnjeg istraživanja fenomena ekstremizma, ne samo u politici, nego i u našim svakodnevnim životima, autori ove knjige došli su, međutim, do zaključka da se „ekstremistom ne rađa, već se ekstremistom postaje“. Boris Perić i Tomislav Pletenac s knjigom „Priručnik za ekstremiste“ bave se detektiranjem ekstremističkih zasada u hrvatskim mozgovima, te njihovim pozicioniranjem na ljestvicama javne sigurnosti u usporedbi sa svime što se u svijetu već odavna smatra svakodnevnim.

Njihovo veliko teorijsko, povijesno i književno znanje i ovdje je začinjeno humorom te mnoštvom jezičnih i misaonih igara, a svako od petnaest poglavlja lekcija je za sebe koja završava prigodnim zadacima za rad od kuće i najčešće postavljenim pitanjima.

Na brojna pitanja, koja si, priznajte, nikad niste usudili javno postaviti, Perić i Pletenac daju odgovore u ovom kompendiju bisera iz riznice „slabašne misli”. Autori nas svesrdno pozivaju na zajednički ironični skok onkraj ruba znanosti i pameti u svijet šarenog sivila ekstremne misli i ekstremnih rješenja. Brojnim asocijacijama i dovitljivim referencama dobrano će vam prodrmati tok misli, ali vas i nasmijati, sve po principu da se analiza ekstremističkog fenomena i ne može provesti bez ulaženja u samu srž te izvrnute logike te pod parolom dajmo malo mjesta i ludostima jer su baš one možda „baklja na putu do istine“. I zato je ova knjiga možda posljednja prilika da se svačiji potiho gajeni stavovi usklade s općesvjetskim ludilom pa da se napokon shvati što je točno bila ili trebala biti korona i koje nam globalne i lokalne zavjere sve dišu za vratom.

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.), "Zagabrijel" (roman, 2018.), "Povijest paučine", "Zagabrijel II" (roman, 2019.) itd. 

Roman "Povratak Filipa Latinovića" ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom "Balada Petrice Kerempuha" na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Tomislav Pletenac (1967., Varaždin) studirao je na Tehničkom fakultetu u Mariboru, gdje je stekao zvanje inženjera informatike. Nakon toga studirao je te diplomirao etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. radi kao znanstveni novak na istoj ustanovi, a nakon stečenih zvanja magistra te doktora etnologije, postaje docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.