Među nizom Matičinih projekata posvećenih proslavi pedesete obljetnice Hrvatskoga proljeća ostvaren je i ovaj zbornik dvadesetak memoarskih zapisa manje poznatih ili posve nepoznatih sudionika i suvremenika proljećarskih zbivanja koji su, često daleko od velikih političkih događaja, u svojim malim sudbinama proživjeli zanos "drugoga narodnog preporoda" i posljedice državnoga terora nakon njegova gušenja.  

Riječ je uglavnom o sjećanjima Matičinih članova i suradnika iz njezinih ogranaka čija su osobna svjedočanstva važan prilog memoriji nacionalne kulture, a mogu poslužiti i kao podloga za različite identitetske i kulturološke analize. Memoari s jedne strane pokazuju sustavnost državnoga terora koji se u Titovoj Jugoslaviji provodio nad hrvatskim narodom nakon 1971. (pretresi, zatvori, uhođenja, oduzimanje putovnica, otpuštanja s posla), a s druge strane razmjere toga terora (od Iloka do Korčule, od Nove Gradiške do Beča i Kanade). Većina zapisa pisana je u prvome licu jednine, neki su zapisi sjećanja suvremenika na protagoniste epohe, svi teže dokumentarnomu prikazu, a neki imaju i književnu vrijednost.

O Hrvatskome proljeću pišu: Prijam Bačić, Ivan Bekavac, Velimir Borković, Marijan Brajinović, Ivan Cerovac, Ivana Domanović, Janko Dimnjaković, Ivan Hodić, Dinko Jonjić, Filip Kljajić, Ratko Krstičević, Antun Lovrić, Anđelko Mijatović, Dubravka Oraić Tolić, Ante Pavičić, Mile Pešorda, Marinko Pipunić, Igor Pugelnik, Predrag Raos, Jerko Stanić, Radovan Slade-Šilović, Miljenko Šimunović, Zorica Varga i Dragica Vidmar.

Dubravka Oraić Tolić književna je teoretičarka, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Rođena je 1943. u Slavonskom Brodu. Filozofiju i ruski jezik s književnošću  studirala je u Zagrebu (1962–1966) i Beču (1967–1969). Magistrirala je tezom o pejzažu u djelu A. G. Matoša, a  doktorirala tezom o citatnosti u književnosti i kulturi. Od 1971. do 1998. radi u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1998. redovita je profesorica teorije književnosti, najprije na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, a zatim na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Predavala je kao gostujuća profesorica na sveučilištima u Münchenu (1992) i Göttingenu (2007), i sudjelovala na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Moskva, Pečuh, Sankt Peterburg, Rovereto, Tallinn, Veszprém).

Uređivala je s I. Frangešom biblioteke „Kritički portreti hrvatskih slavista“ i „Enciklopedija hrvatske književnosti“, a s K. Nemecom i V. Žmegačem biblioteku „L“ Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Uredila je niz zbornika s Ernõom Kulcsárom Szabóm sa sveučilišta iz Budimpešte, surađivala na projektu Aleksandra Flakera „Pojmovnik ruske avangarde“ i „Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća“ te objavila stotinjak znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Pokrenula je projekt i uredila dokumentarnu monografiju na hrvatskome i engleskome jeziku „Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92“. Osim znanstvenim radom bavi se pisanjem poezije i eseja te prevođenjem s ruskoga jezika (Petrograd Andreja Beloga, trilogija Valentina Kataeva Trava zaborava, poeme Velimira Hlebnikova Gul-mulina truba, Zangezi). Članica je uredništva časopisa Matice hrvatske Hrvatska revija.

Za svoj rad nagrađena je s više nagrada: Vjesnikova nagrada za knjigu Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture 2006., Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 2012. godinu, nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2012. za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu "Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente", Državna nagrada za znanost za životno djelo 2012. te nagrada „Josip i Ivan Kozarac“ za životno djelo 2016. Profesorica je emerita i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Odabrana djela (na hrvatskom jeziku): "Oči bez domovine" (1969.), "Pejzaž u djelu A. G. Matoša" (1980.), "Urlik Amerike" (1981.), "Teorija citatnosti" (1990.), "Palindromska apokalipsa" (1993.), "Književnost i sudbina" (1995.), "Paradigme 20. stoljeća" (1996.), "Dvadeseto stoljeće u retrovizoru" (2000.), "Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture" (2005.), "Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente" (2011.), "Čitanja Matoša" (2013.), "Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji" (2016.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.