Oglede u ovoj knjizi povezuje filozofijska postavka o kraju povijesti. Od Hegela do Baudrillarda, od Marxa i Heideggera do suvremenih interdisciplinarnih pokušaja razumijevanja slike nakon »kraja povijesti umjetnosti« suočavamo se s tom apokaliptičkom mišlju. Jednokratan i neponovljivi 'događaj' istinske povijesti kao da je ustuknuo pred onime što dolazi nakon njezina kraja - nepodnošljivom prazninom na svim razinama ljudskoga odnosa spram svijeta.

Stoga je ova knjiga ponajprije pokušaj ustrajnog tumačenja izvora postavki o kraju povijesti. Nelagoda s kojom se svako tumačenje suvremenosti nužno susreće već je sadržana u toj od Hegela izvedenoj teoriji o nestanku nečeg što smo nazivali poviješću u njezinom razvitku od iskona zapadnjačke civilizacije do ovoga »sada« i »ovdje« u znacima informacijsko-komunikacijske moći ovladavanja svijetom.

Pitanje o kraju povijesti odnosi se stoga na sve što još uopće ima karakter svjetovnosti svijeta. Nije, dakle, riječ ni o kakvome faktičnome nestanku povijesti u smislu ljudskoga događanja u svijetu - filozofije, religije, umjetnosti - nego o kraju mogućnosti epohalnog nastavka ideja koje pripadaju novovjekovnome svijetu.

U cjelini, ogledi u ovoj knjizi nastoje istražiti pukotine i tragove istinskog događaja u posvemašnjoj praznini svijeta. Otkako je globalna svjetska povijest krajem poretka realnoga socijalizma koncem 80-ih godina XX. stoljeća postala jedinstvenom i planetarno istovjetnom, na društvenoj, političkoj i kulturalnoj razini svjedočimo o onome totalno uniformnome, bez bitnih razlika u karakteru događaja svjetovnosti svijeta. Kulturne razlike tek su utjeha pred identitetom moći bez razlika.

Žarko Paić rođen je 1958. u Kutini. Docent na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu i Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje sociologiju kulture, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu te doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik. Stalni je suradnik mnoštva časopisa u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Crnoj Gori, Slovačkoj i Mađarskoj. Osim filozofijskih, sociologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje i književne eseje. Autor je i dviju zbirki poezije (Aura, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.; Opako ljeto, Ceres, Zagreb, 1998.). Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu austrijske zaklade KulturKontakt iz Beča za 2008. godinu. Prevođen je na engleski, njemački, francuski, slovenski, mađarski i rumunjski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.