"Blagovati na tragu klasika" knjiga je za sladokusce, ljubitelje dobrog štiva i fine hrane. Na njenim su stranicama upisani sretni trenuci iz sedamdesetak vrhunskih djela svjetske književnosti objavljenih u biblioteci "Na tragu klasika" u razdoblju od 2004. do 2011. godine. Svojevrsni su to nastavci romana i priča, ono "još, još" za kojim čitatelj često vapi nakon što dođe do kraja odabranog teksta.

Tada bi htio još nešto saznati o junacima, o onome što se događalo prije (ali i poslije) priče, pa još o simpatičnim kućnim ljubimcima i njemu sličnim ljudima iz zbilje, još nešto o zanimljivim idejama te osobito o jelima koja su s ljubavlju ulagana u (nevidljivi) rast svega što postoji.

Taj nastavak omiljene lektire s novim bilježenjima, s malom revijom hrane i pića i novim spoznajama o svijetu u kojem živimo knjiga je koju držite u rukama. Ima tu i zgoda iz života urednice, povlaštenih recepata iz kuhinje uglednih književnika, mišljenja o knjigama s internetskih foruma, isječaka iz novina, svega!

Dakle kuhajte čitajući! Pomoći će vam recepti za delicije koje se možda nikada nisu našle na vašem stolu, a koje će, kad ih pripremite po napucima vrhunskih kuhara, dati nov smisao vašim dnevnim i svečanim obrocima.

Isto tako – čitajte jedući. Dok spravljate još jedan ručak ili večeru, pomislite na autore i književne junake koji su jeli baš to što će se naći na vašem tanjuru. Pročitajte knjige u kojima se blaguje kao u vašoj kući.

Jednom pročitane knjige isto su što i jednom rođeni ljudi: one rastu, razvijaju se i oplemenjuju svakoga koga dotaknu. Ostavljaju trag. Intrigiraju. I naznačuju nove putove u nepoznato. To je otprilike tlo ili ozračje vrhunskih knjižnih serija. Biblioteka Na tragu klasika od početka je imala važno poslanstvo da svakodnevno napučuje "običan" život odabranim književnim dvojnicima i širi istinu, veliku istinu, da nitko nije sam na svijetu. Da obilno hrani i sačuva nešto od nestajanja. Da svakog svog čitatelja učini umjetnikom i znalcem.

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi, gdje je i umrla 11. ožujka 2019. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pisala je prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodila s ruskog. Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik. Zastupljena u antologijama.

Uređivala je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, bila članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Bila je suradnica američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja.

Povremeno nastupala kao gostujući profesor u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na četrdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti. Više puta studijski boravila u Rusiji.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.