Roman "Očajnički sluteći Cohena" predstavlja stanovit otklon od uobičajenih tematskih preokupacija Irene Lukšić: domaćih krajeva, metropole i šireg zavičaja. Ovaj roman prelazi na drugi kontinent, u Kanadu i Ameriku i opisuje životne (ne)prilike glavne junakinje koja u potrazi za smislom posumnja u ostvarenu karijeru uspješne znanstvenice i postavi si neki drugi životni cilj, nešto što bi i "drugi" vidjeli i cijenili.

Međutim junakinja nema jasnu predodžbu o tome što zapravo želi postići – želi li otvoriti potpuno novo poglavlje života ili imati tek avanturu koja bi zadovoljila očekivanja "drugih". Ali zato ima hrabrosti otisnuti se u nepoznato. Sve se odmah pokrene i ona se nađe najprije u Beču, s kolegom germanistom i njegovom suprugom, koji joj pomognu da svom putovanju dade neki smisao. Ubrzo stiže u Montreal, smjesti se u hotelu i započinje istraživati grad, isprva turistički, potom kulturološki a onda i pustolovno, povezujući razne životne sekvence u niz koji ima logiku i smisao. Junakinja ubrzo stekne i neka poznanstva, mahom doseljenika iz drugih zemalja, koji joj na kraju pomognu u pronalaženju onoga što je tražila, a to je glazbenik iz sastava Leonarda Cohena, koji je bio onaj "nejasan cilj" s početka pustolovine.

Susret s čovjekom koji je nekoć bio idol njenoga kruga na kraju otkriva mnoge tajne ljudi koji su prodefilirali junakinjinim životnim stazama: oni uspješni baš i nisu tako uspješni kako ih doživljuje okolina, a neuspješnih zapravo i nema u svijetu gdje je glavni junak Vrijeme.

Roman je složen od niza dinamičnih slika iz Kanade i Amerike, putnih impresija i sjećanja na ljude i glazbu koji su obilježili junakinjin život posljednjih desetljeća XX. stoljeća. Epizode iz prošlosti skladno su ukomponirane u suvremeni prostorno-vremenski tijek i na specifičan način tumače logiku aktualnih događaja. Pripovijedanje je živo, puno neočekivanih obrata i duhovitih dijaloga, a likovi stvarni (s provjerljivim biografijama) i fiktivni (literarni).

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi, gdje je i umrla 11. ožujka 2019. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pisala je prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodila s ruskog. Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik. Zastupljena u antologijama.

Uređivala je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, bila članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Bila je suradnica američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja.

Povremeno nastupala kao gostujući profesor u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na četrdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti. Više puta studijski boravila u Rusiji.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.